Upoznajmo pčele!

~ M.K.

Pčele su svakodnevni dio naših života: sjećamo se njihovih simpatičnih likova iz crtića u kojima smo uživali kao djeca, gledamo ih kako oblijeću cvijeće u parkovima, a sigurno svatko od vas koji čita ovaj tekst ima barem jednu teglicu meda u smočnici... no, koliko ih dobro poznajemo? Prave pčele (Apinae) potporodica su kukaca iz reda opnokrilaca, porodice pčela (Apidae) kojima su najbliži srodnici bumbari. Na svijetu postoji otprilike 20 000 vrsta pčela koje žive na svim kontinentima osim Antarktike. Najčešća je vrsta pčela medarica (apis mellifera); podrijetlom je iz Afrike otkuda se naselila u mediteranske zemlje i Europu, a kasnije se proširila i Azijom, Australijom i Sjevernom Amerikom. Od europskih podvrsta pčela medarica, nama je najzanimljivija naša domaća - tzv. Kranjska pčela (Apis mellifica var. carnica Pollm).

Prve pčele koje još nisu živjele u grupama, pčele usamljenice, pojavile su se još u mezozoiku, a vrhunac socijalnog razvoja doživjele su sredinom tercijara, u dalekoj prapovijesti, gotovo 56 milijuna godina prije pojave čovjeka.

Najveća važnost pčela ne ogleda se samo u proizvodnji meda, već u oprašivanju biljaka i održavanju ekosistema. Pčele su zaslužne za opstanak najvećeg broja biljaka, a među njima i onih koje su iznimno važne za prehranu ljudi - više od 75% takvih biljaka direktno ovisi o pčelama kao oprašivačima, pa tako nije teško zaključiti kako su pčele dragocjena karika u lancu prehrane. Albert Einstein je rekao: Kad bi pčele nestale sa Zemljine površine, čovječanstvo ne bi preživjelo više od četiri godine.


Pčele izbliza:

Iako laicima sve pčele sliče jedna na drugu, u košnici možemo pronaći tri bića koja se međusobno prilično razlikuju: maticu, pčele radilice i trutove. Svaka pčelinja zajednica ima samo jednu maticu. Ona je veća od pčela, a od njih se razlikuje i po obliku organa te po unutrašnjoj građi. Na zadnjim nogama nema košaricu i četke što ih pčele radilice koriste za sakupljanje peluda. Rilce joj je kratko, čeljusti relativno slabe, a ono po čemu je prepoznatljiva je vrlo krupan zadak. Jajašca iz kojih će se razviti pčele nese samo matica, čitavog svog života. Od sredine travnja do sredine lipnja snese i do tri tisuće jajašaca dnevno, tako da je ukupna težina jajašaca položenih u jednom danu čak dva puta veća od težine same matice! Matica ima i žalac, ali koristi ga samo u borbi sa svojim suparnicama, drugim maticama.
Najbrojnije su članice pčelinje zajednice pčele radilice. I one su ženke, ali ne legu jajašca jer su im jajnici zakržljali. Međutim, to ne znači da su im zakržljali i materinski nagoni - dapače, svoju najveću brigu radilice posvećuju uljevima, tj. potomstvu. O njemu se brinu s izuzetnom nježnošću i sve čine za njegovo dobro. Naravno, rade i druge korisne stvari i upravo njima pripada zasluga za održavanje zajednice.
Trutovi su mužjaci koji u pčelinjoj zajednici žive od ožujka do jeseni. Njihov je najvažniji životni zadatak da oplode mlade matice i tako omoguće produženje vrste. Iako naziv trut u svakodnevnom jeziku označava lijenu i beskorisnu osobu, trutovi ipak obavljaju važne zadatke koje im je priroda povjerila u podjeli rada u pčelinjoj zajednici. Tako znamo da oni svojom prisutnošću omogućuju održavanje topline u košnici te tako griju leglo, a za vrijeme velikih vrućina sudjeluju u hlađenju unutrašnjosti košnice prskanjem vodenih kapi po saću.

Pčele u modernom okolišu

Znate li što povezuje Buckinghamsku palaču, parlament u Berlinu, Bečku i Parišku operu, ali i Tehnički muzej u Zagrebu? Sve te institucije na svojim krovovima ili unutar svoga prostora ugošćuju pčele te tako pokazuju brigu za očuvanje tih vrijednih kukaca, a time i našeg okoliša.

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) uvrstila je pčele na Europsku crvenu listu ugroženih vrsta, što je znatno utjecalo na jačanje svesti o potrebi njihove zaštite. Naime, fenomen masovnog nestajanja pčela koji se pojavio u SAD-u 2006. godine i proširio u sve razvijenije zemlje svijeta, znanstvenici povezuju sa čimbenicima kao što su bolesti i degradacija staništa, ali i sa intenzivnom proizvodnjom biljnih monokultura te neumitnim klimatskim promjenama. Zbog ugroženosti pčela traže se nove mogućnosti za zaštitu i razvoj, pa tako suvremeni trend držanja pčela u urbanim sredinama postaje sve popularniji.

U mnogim svjetskim gradovima košnice krase brojna javna mjesta, krovove zgrada i parkove, a posljednjih godina i globalni hotelski lanci su se pridružili trendu urbanog pčelarstva, pa tako na svojim krovovima uzgajaju pčele te poslužuju njihov med. 

Zapitajmo se zato, na kraju: što bismo mi, ljudi, bez pčela? Tim simpatičnim, uvijek zaposlenim kukcima treba odati dužnu počast, pa ih se zato posebno prisjetimo svakoga 20. svibnja - dana kojeg slavimo kao Svjetski dan pčela!
 

Ostale vijesti iz košnice.